Česta pitanja

Ne. Neplodnost obuhvaća 10 do 15 % populacije reproduktivne dobi. Čini se da je u porastu jer sve više neplodnih parova traži pomoć ginekologa. Kako se reproduktivna tehnologija poboljšava svakim danom i uspješnost u liječenju neplodnosti je u znatnom porastu. Informiranost pacijenata je poboljšana i sve više ih traži pomoć kako bi eliminirali nemogućnost zanošenja.

Ovulirana jajna stanica živi 18 do 24 sata, dok spermij živi do 3 dana u reproduktivnim organima. Stoga se preporuča imati spolni odnos svaki drugi dan tijekom tjedna koji prethodi ovulaciji, uključujući i dan same ovulacije.

Analiza spolnih hormona (estrogen i progesteron), praćenje LH (luteinizirajući hormon) i vaginalni ultrazvuk u 90-95% slučajeva mogu odrediti dan ovulacije. U usporedbi sa tim, mjerenje bazalne temperature je od vrijednosti za određivanje ovulacije u 50% slučajeva.

Neplodnost je nemogućnost zanošenja nakon godine dana nezaštićenog spolnog odnosa. Otprilike 85% do 90% žena će zanijeti nakon jedne godine takvog odnosa, ako ne postoje uzroci neplodnosti.

Ne. Kako hormonska kontracepcija (anti-baby pilule) spriječava ovulaciju, umanjuje učestalost dobroćudnih cista jajnika, utječe na sluz vrata maternice, smanjuje pokretljivost spermija i prijenos spolno prenosivih bolesti, kao i na izlučivanje spolnih hormona jajnika, mnogi stručnjaci smatraju da su žene „plodnije“ nakon korištenja hormonske kontracepcije.

Nažalost, ovaj „mit“ je pogrešan. Ako se koristi kao jedino objašnjenje kao uzrok neplodnosti, on je zapravo kontraproduktivan. Pacijent to shvaća kao „nametanje krivice“ u već otprije stresnoj situaciji po njih. Stres je, i oduvijek je bio, glavni čimbenik u supresiji stvaranja oocite i spermija.

Ne. Otprilike 30 do 40% uzroka neplodnosti je vezano za probleme u žena. Isti postotak, 30 do 40%, pripisujemo muškim čimbenicima. U 20% slučajeva razlog je u oba partnera, dok je u 5% parova uzrok neplodnosti nepoznat. Iz tih razloga preporuka je da se analiza sjemena (spermiogram) učini na početku obrade neplodnosti.

Moguće. Mnoge žene odgađaju trudnoću do sredine 30tih godina. Značajna redukcija fertilnosti zbog smanjenje produkcije kvalitetnih oocita poznata je u literaturi. Na sreću, danas imamo na raspolaganju brojne testove za odredjivanje rezerve jajnika (FSH, Anti-Milerov hormon, ultrazvuk).

Dugotrajno izlaganje toksičnim kemikalijama može negativno utjecati na plodnost oba partnera, kao i na učestalost defekata u novorodjenčadi. Izlaganje toplini umanjuje produkciju i kvalitetu spermija. Isto se odnosi i na izlaganje radijaciji, u oba spola.

Dugogodišnje konzumiranje „teških“ droga negativno utječe na produkciju i kvalitetu spermija i jajne stanice. Čak i neki citostatici, steroidni hormoni u velikim dozama, neki lijekovi u terapiji čira želuca (cimetidin), neki antibiotici i dietilstilbestrol mogu utjecati na isti način. Isto vrijedi i za prekomjerno pušenje, konzumiranje alkohola i kofeina.

Ako se koriste u propisanim dozama i kod dokazanih anovulatornih pacijenata ovi lijekovi su sigurni. Isključimo li rizične čimbenike ovi lijekovi nemaju negativan zdravstveni utjecaj na zdravlje žene niti na njeno potomstvo.

Endometrioza je bolest koja obuhvaća 25-30% žena. Karakterizira ju postojanje tkiva maternice, njene unutarnje sluznice (endometrij) na mjestima izvan maternice. Najčešće su locirani na jajnicima, no moguće ju je dijagnosticirati na svim organima trbušne šupljine. Nalazimo ju u gotovo 50% neplodnih žena. Simptomi ove bolesti uključuju bolne menstruacije (1. dan), kao i bolan spolni odnos. Na koji način utječe na plodnost je u fazi istraživanja. Liječenje je najčešće operativno, osobito ako su ciste veće od 4 cm u promjeru.

Prema izvješću SART (Society of Assisted Reproductive Technology) uspješnost IVF postupaka se danas kreće između 35 i 40%. Sa napredovanjem tehnologije u IVF laboratoriju ovaj postotak posljednjih godina je u porastu i približava se postotku prirodne sposobnosti zanošenja.